Neobičan naslov pjesme odmah je privukao pozornost slušatelja, a glazbenik je pojasnio kako je riječ o vrlo specifičnom, zaboravljenom nazivu za posljednji cvijet koji cvate u godini, tik prije zime. Autor teksta je poznati tekstopisac gospodin Maksimilijan Heceg, koji u svojim djelima njeguje izvorni, lokalni govor.

– Pitali smo se i mi što su to piširitki, pa nam je gospodin Maks objasnio i pokazao u enciklopedijama. On voli da sve bude autohtono, onako kako su ljudi nekad govorili u ovome kraju, i izuzetno mu je važno očuvanje tog identiteta, – istaknuo je Gažić.

Iako je u ranoj mladosti, prije više od 50 godina, bio rocker i frontmen sastava Crne lutke, Gažić naglašava kako mu je kaj oduvijek ostao u duši. Ranije je surađivao s legendarnim, nažalost preminulim autorom Leonardom Baksom Čečijem, a danas uspješno sklada na tekstove gospodina Maksa, ali i svoje kćeri.

S kćerinim je tekstom nedavno zabilježio i sjajan uspjeh na festivalu u Bedekovčini, gdje je u duetu s Grozajem osvojio pohvalu stručnog žirija za pjesmu Uspomene. Na tom je festivalu kroz godine nastupio više puta.

Osim priprema za nastup u krapinskoj festivalskoj dvorani, Zvonimir Gažić iznimno je aktivan i u svojoj lokalnoj zajednici. Kao član udruge u Novom Marofu, svira i pjeva s tamošnjim umirovljenicima, za koje već priprema i posebnu autorsku pjesmu koja je trenutno u fazi obrade. Također, otkrio je da mu je kćer već predala novi tekst, što znači da kreativne stanke za njega nema.

Za sam kraj razgovora, Gažić je pozvao sve slušatelje da poprate ovogodišnju Krijesnicu i uživaju u novoj, toploj i jednostavnoj domaćoj pjesmi, uz poruku: Poslušajte pjesmicu, sjetite se Srebrnog brateca i uživajte u našem kaju!

(U tradicijskom kajkavskom govoru i botanici, naziv piširit (odnosno u množini piširitki) najčešće označava neven ili kadificu (biljke iz porodice glavočika, Asteraceae), a u nekim se krajevima taj stari pučki naziv koristi i za divlju jesensku cikoriju ili mrazovac.)