Krijesnica – dio hrvatskog nacionalnog bića

Zagorska krijesnica odraz je ponosa zagorskog, a htjeli bismo i ukupnog kajkavskog kraja, tradicijskoj kulturi. Krenuli smo glazbom i govorom kao osnovnim odrednicama prepoznatljivosti. Milozvučni kajkavski u svim svojim izričajima, iz svih naših sela i zaselaka i zvuk koji ćemo izgubiti odustanemo li od njegove prezentacije.

Zagorska krijesnica dokaz je da ovo podneblje još ima svoju idiličnost. Osjeti se sjeta u pjesmama tamburaša, ne odvajaju se od svojih korijena pjesnici u popevkama, zagorske hižice, potoke i bregove slikaju naši slikari. A crpiti snagu u svojim korijenima znači imati kulturnu sadašnjost i biti siguran u budućnost. Vrijedila je uložena upornost i sustavni rad svih ovih 10 godina. Imamo što pokazati, imamo se čime pohvaliti. Mali, javnosti nepoznati ljudi rado širom otvore svoje srce i ponosno prezentiraju svoj kraj. Njihov entuzijazam i kreativnost Krijesnica će rado podržati.

Zagorska krijesnica (vjerna korijenima svoga imena) u 10 godina postojanja, potakla je rad mnogih glazbenika, pjesnika, slikara… druženja i festivale (Ivonjska karabiterica, Kre Mure i Drave)… snimanja nosača zvuka, otvaranja tonskih studija… kulturne regionalne suradnje Zagorja, Zagreba, Podravine i Međimurja. Neiscrpna su naša etnografska blaga, tako će običaji, folklor, njegovanje izvornih napjeva, obilježiti iduće desetljeće naše Krijesnice. Ponekad je teško oduprijeti se navali novokomponiranog kiča bez izvorišta u kajkavskom govoru i melosu. Komercijalizacija briše granice dodvoravanja publici. Krijesnica ostaje vjerna osnovnim načelima – prepoznati, zaštititi, vrednovati i na dostojan način prezentirati. To je jedini pravi put do onog što postaje dio hrvatskog nacionalnog bića.

Tanja Gregurović