Kad publika s osmjehom i pljeskom pozdravlja redom sve izvođače, prohodnost putove novih popevki do brojnih glazbenih poklonika neće biti upitna. Samo sustavnom brigom očuvat ćemo ljepotu kajkavskog glazbenog i jezičnog izričaja, ma koliko to izgledalo teško, samo zajedničkom suradnjom uspjeti u tome – mogla bi se tako sažeti poruka festivalskih večeri 13. ZGF Krijesnice održanog 16. i 17. listopada u festivalskoj dvorani u Krapini.

U dvije večeri, kajkavski etno fest i kajkavski venček, ponajbolji izvođači prezentirali su, isto tako ponajbolje autore i tekstopisce, uglavnom kajkavce. Tamburaškim orkestrom HRT-a dirigirao je maesto Siniša Leoplold, inače i umjetnički ravnatelj Krijesnice. Festivalska zbirka obogaćena je za 22 nove skladbe, snimljene i na nosaču zvuka. Iz bogate riznice starih napjeva, također je obrađeno i iznimno interpretirano nekoliko poznatih narodnih pjesama. Trinaesti ZGF Krijesnica održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića, a svoju su potporu istakli Grad Krapina, Grad Zagreb i Županija Krapinsko zagorska.

Koncerte Krijesnice uz slušatelje Radija Hrvatsko zagorje Krapina imali su prilike čuti i slušatelji Hrvatskog radija u odloženom prijenosu. Također zahvala Varaždinskoj televiziji na praćenju i prijenosu druge festivalske večeri. Krijesnica je radijski festival, uz to što su pjesme tijekom cijele godine vrlo slušane u programu organizatora Radija Hrvatsko zagorje Krapina promotori su i brojne radijske postaje sjeverozapadne Hrvatske. Nažalost, ponovo izostaje interes Hrvatske televizije.

KAJKAVSKI ETNO FEST

Na tragu kajkavske glazbene baštine, s probranim glazbenicima – lijepa i dobra bila je prva večer Krijesnice. Izvedeno je 15 skladbi, dijelom obnovljenih starih kajkavskih napjeva, bližim današnjim glazbenim trendovima, autora iz cijele Hrvatske u interpretaciji: Tomislava Golubana, Miroslava i Gordane Evačić, Lee Bulić, Dunje Knebl, Maje Vučić, Maje i Tomislava, Marka Vukesa-Vukija, Kavalira, Begina, Sastava po domaćem, te Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem našeg umjetničkog ravnatelja maestra Siniše Leopolda. Etno glazba nije puka svirka, način je života, razmišljanja, njeni stvaraoci pronalaze načine svog osobnog pristupa doživljavanju baštine suvremenim glazbenim smjerovima i upravo to su u svoje izvedbe ugradili Gordana i Miroslav Evačić, Dunja Knebel, Tomislav Golubani… Za Maju Vučić ovaj nastup bio je svojevrstan izazov, no povjerenje u Tamburaški orkestar HRT-a s kojim godinama uspješno surađuje i izvedba njoj posebno drage pjesme Preko Drave grmljavica, rezultirali su vrhunskom interpretacijom. Kavaliri su vlastiti uspješnicu Čakaj me čakaj Bauricu ponudili u modernom pristupu, a simpatičnost publike dodatno dobili upečatljivim scenskim nastupom, a u osobnosti mladoga Bistričanca Marka Vukesa Zagorje bi moglo uskoro dobiti novog etno promotora. Večer virtuoznog muziciranja, nadahnule su dakako i glazbene izvedbe orkestra HRT-a, i to Krijesnicu ne čini samo jednim od festivala i nizu, već naprotiv iznimnim. Etno fest obilježio je i jedan vrijedan događaj, koji zasigurno prelazi granice Krapine i Zagorja i postaje kulturni događaj sezone cijele Hrvatske. Riječ je o umjetniku koji je glumačka veličina ove nacije. Proteklih 40 godina života Zlatka Viteza, od njegovih ukupno 59, obilježilo je kazalište. S druge pak strane, posljednjih 40 godina hrvatski teatar obilježen je osobnošću glumca i redatelja Zlatka Viteza. U povodu svoje velike obljetnice Zlatko Vitez priredio je jedan hommage svojim nastupima pod krovom krapinske festivalske dvorane. S kajkavskom popevkom i kajkavskim pajdašima, svojim Histrionima, pokazao je ljepotu kajkavštine. U tom ozračju slavljenički završava ova večer.

KAJKAVSKI VENČEK

Smisao ovih naših popevki izvedenih u večeri Kajkavskog venčeka je u toplini, neposrednosti… Samo takve prihvatiti će naši slušatelji, upamtiti, rado ih zapjevati, zauzeti se za njih. Zahtjevno je izabrati od svih pristiglih, a mudro odlučiti se za različitost. Tako je kajkavski venček i ove godine nanizao zavičajne, ljubavne, te više no obično, vedre zabavne popevke različitog ugođaja.
Sudionici ovogodišnjeg kajkavskog venčeka Krijesnice bili su: Đani Stipaničev, Zlatko Vitez, Anja Šovagović, Boris Čiro Gašparac, Đuka Čaić, Jasna Doležal, Melita Bručić, Gordana Ivanjek, Blanka Došen i Hrvoje Ban, Mirko Cetinski, Branko Greblički Ventek, Vokalni ansambl Jane, Klapa Bistrica, Podvinčani, KUD Amatersko kazalište Jesenje, Prava stvar, Kavaliri, Savski valovi, Zvona starine, Ausswinkl muzikanti. Soliste je pratio Tamburaški orkestar HRT-a pod vodstvom Šefa dirigenta, maestra Siniše Leopolda.

Zajedničkim nastupom svih sudionika kajkavskog venčeka Krijesnice, u krapinskoj festivalskoj dvorani, popevkom Kaj je život bez pajdaša, autora Miše Doležala i Siniše Leopolda završen je 13. Zagorski glazbeni festival Krijesnica 2009. (T.G.)ž

OKVIR

Za visoku umjetničku razinu cjelokupne Krijesnice, ne samo ove, nego i brojnih prethodnih, zaslužan je, umjetnički ravnatelj festivala Siniša Leopold. Njegov je bogat umjetnički rad djelomično obilježilo baš očuvanje glazbenih vrijednosti naših krajeva. O potrebi stvaranja kajkavskih popevki, zadovoljan atmosferom obje večeri Krijesnice reći će:

Ugodno sam zadužen za dva festivala u Krapini i trudim se da svaki, na svoj način pokrije određeno glazbeno područje. Po meni dobro se nadopunjuju. Ne kolidiraju, čak ni izvođački, a pogotovo sadržajno po pjesmama, a ima prostora za još veći odmak. Treba nam kajkavskih popevki i još više promocije ovog područja. A što se tiče festivala uopće… Hrvatska je mala zemlja, s puno različitosti u folkloru i glazbi, kao nigdje u svijetu. Zato treba imati više festivala, rekoh, različiti smo u glazbi i važno je pokriti svu tu glazbenu različitost.

Rekli su o Krijesnici

Mirko Cetinski

S obzirom da sam rijetko u Zagorju, kad god me pozovu, osjećam se kao doma. Posebno me veseli kad mogu pjevati na kajkavskom narječju koje mi je toliko drago… A što reći o Vašem festivalu? Toliko je drag i treba se boriti za njega, sačuvati ga. Ima jako puno dobrih pjesama i izvođača, možda još malo pomladiti sve to skupa i još će biti bolje….

Tomislav Vidmar ( Auswinkl muzikanti)

Debitanti smo na ovogodišnjoj Krijesnici i velika nam je čast nastupati u prepunoj dvorani u Krapini, u dijelu Hrvatske gdje se govori kajkavski. Mi također govorimo kajkavski, – kejkavski, i drago nam je da svoju kulturu i svoj jezik možemo prenijeti na ovaj dio Hrvatske.

Gordana Maligec ( AKUD Ženjsko kazalište Jesenje)

Bilo nam je ovo fantastično iskustvo, to je za žensko kazalište malo drugačiji vid nastupa. Super smo se osjećali, publika je pljeskala i u svakom slučaju jedno lijepo, novo i drago iskustvo…

Anja Šovagović

Dojmovi su prekrasni, jako ugodna i lijepa atmosfera, sjajni izvođači, prekrasne pjesme i mogu reći da sam presretna što sam debitirala na Krijesnici ove godine. Nadam se da ću ubuduće dolaziti u Krapinu, na ovaj festival.

Danijel Češnjaj (Kavaliri)

Već 12 godina ponavljam da je krapinska publika najbolja, uvijek smo joj drage volje dolazili, kao i na ZGF Krijesnicu gdje smo stvarno uvijek jako dobro primljeni. Oduševljeni smo i nadamo se da će se pjesma slušati. Moram još napomenuti da je ovogodišnja Krijesnica stvarno po izvođačima i na etno večeri i na kajkavskom venčeku ponudila pregršt novih dobrih skladbi.

Branko Greblički Ventek

Definitivno je iz godine u godinu Krijesnica jedan novi pomak i ima svoje mjesto i svoju težinu u glazbenom stvaralaštvu Hrvatskog zagorja. Ona je primarna kad govorimo o tome, između ostalog, sam Tamburaški orkestar i maestro Siniša Leopold tome daju dodatnu težinu.