U Krapini su potpisana 23 ugovora s Hrvatskim vodama za sufinanciranje sanacije klizišta na području Krapinsko-zagorske županije, vrijedni 19,8 milijuna kuna. Od toga se 19 ugovora odnosi na gradove i općine, a četiri na Krapinsko-zagorsku županiju. Goste je pozdravio gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović i pohvalio projekt jer fiskalne mogućnosti lokane samouprave nisu dovoljne za probleme sanacije klizišta. I župan Željko Kolar zahvalio je na pomoći jer su klizišta velika elementarna nepogoda. Izrazio je nadu da će se program sufinanciranja nastaviti jer treba sanirati još pedesetak klizišta. 

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je kako je KZŽ županija s najvećim brojem klizišta koja se saniraju uz pomoć Hrvatskih voda.

“U protekle dvije godine uloženo je gotovo 26 milijuna kuna iz Hrvatskih voda, a sada je osigurano 14 milijuna kuna. Riješili smo 63 klizišta na području Krapinsko – zagorske županije te se nadamo da ćemo ove godine stvoriti uvjete da riješimo još 25. Odnos sufinanciranja između Hrvatskih voda i korisnika temeljen je na indeksu razvijenosti, pa tako općine koje su siromašnije, plaćaju manje, a one koje su nešto boljeg stanja, plaćaju nešto više. Uglavnom, prosječan iznos sufinanciranja od strane Hrvatskih voda na području Krapinsko – zagorske županije je 60 posto” – rekao je Đuroković.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Mario Šiljeg, istaknuo je da su se promjenom zakona 2019. stekli preduvjeti da Hrvatske vode sufinanciraju ovakve projekte.

“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 2019. godine kroz izmjenu zakona o financiranju vodnog gospodarstva stvorilo pretpostavke da Hrvatske vode dugoročno svake godine mogu sufinancirati ovakve projekte. To nije prvi pokušaj, prvi pokušaj datira iz 2014. godine, kada je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po prvi puta osigurao 30 milijuna kuna za financiranje ovakvih projekata. Nažalost, Hrvatska je jedna od tri europske zemlje, uz Češku i Mađarsku, koja je najviše izložena posljedicama klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta i potreba za financiranjem ovakvih projekta bit će sve više. Do 2013. godine posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta procjenjivale su se u Republici Hrvatskoj na 68 milijuna eura na godišnjoj razini, nažalost, od 2013. do 2018. godine taj je iznos povećan na skoro 300 milijuna eura godišnje. Sve to govori u prilog tome da je sve više takvih negativnih posljedica – na ovom području to su klizišta, u Dalmaciji zasoljenje, odnosno, miješanje slanih morskih voda s izvorima pitke vode za dalmatinske gradove, a u Gorskom kotaru posljedice mraza i leda. Stoga naše Ministarstvo kontinuirano radi na proširenju mogućnosti sufinanciranja ovakvih projekata preko Hrvatskih voda, Fonda za zaštitu okoliša i Hrvatske elektroprivrede” – rekao je Šiljeg

Među čelnicima jedinica lokalne samouprave koji su potpisali ugovor, je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.

“Ugovor koji je potpisan vrijedan je 1,33 milijuna kuna, a tiče se sanacije dvaju klizišta za koja imamo dokumentaciju, a uskoro će ići postupak javne nabave. Što se tiče klizišta, znamo da je to problem koji imamo kontinuirano i koji nam se kontinuirano pojavljuje, a ne može se predvidjeti na kojem mjestu će se pojaviti. Koristim priliku da zahvalim Hrvatskim vodama jer su nam jedan izuzetno dobar partner i moram reći da je u posljednje četiri godine, od 2017. godine do danas, preko 28 milijuna kuna uloženo na područje Krapine u projekte koji su ili realizirani ili su u realizaciji ili će se realizirati. To su projekti poput uređenja inundacijskog pojasa uz Krapinčicu, gdje se uredila šetnica, zatim rekonstrukcije podzemne infrastrukture, izgradnje vodovoda, uređenja vodotoka Krapinčice i raznih potoka” – rekao je Gregurović, pa otkrio kako na području grada imaju evidentirano nekoliko klizišta.

“Trenutno imamo spremnu dokumentaciju za dva velika, a u pripremi je dokumentacija za još dva klizišta na Trškom Vrhu i na području Škarićeva. Naravno, tu je i niz manjih klizišta koja se javljaju po nerazvrstanim cestama, a koja pokušavamo riješiti kroz tekuće održavanje. To su klizišta zbog kojih su stradale ceste pa ljudi nemaju prilaz do svojih naselja i onda jednostavno moramo hitno reagirati jer se ne može čekati rješavanje kroz ovakve postupke” – otkrio je krapinski gradonačelnik.