U Krapini održana komemoracija povodom Dana sjećanja na Holokaust

Klub mladih GDCK Krapina
6. svibnja 2016.
Rasprava na temu: Kurikularne promjene u RH – prilagodba potrebama tržišta rada
6. svibnja 2016.

U Krapini održana komemoracija povodom Dana sjećanja na Holokaust

zidovinaslovnajedJučer je na Židovskom groblju u Krapini u organizaciji Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj i Grada Krapine održana komemoracija povodom Jom Hašoa, Dana stradanja i junaštva židovskog naroda. Na samom početku komemoracije učenici Srednje škole Krapina i Osnovne židovske škole Lauder Hugo Kon iz Zagreba upalili su šest svijeća u spomen na šest milijuna ubijenih Židova tijekom Holokausta, a potom su vijence položili predsjednik Židovske zajednice Bet Israel, Aleksandar Srećković, konzulica izraelskog Veleposlanstva u RH Irit Shneor, zatim predsjednik Hrvatsko – izraelskog društva, kao izaslanik predsjednice RH, Milan Bešlić, saborski zastupnik Žarko Tušek, kao izaslanik predsjednika Sabora RH, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, kao izaslanik predsjednika Vlade RH, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović te Anita Györei, zamjenica veleposlanika Mađarske. Nakon svečanog polaganja vijenaca održani su govori iz kojih se čula poruka-takvo zlo kao što je bio holokaust ne smije se nikada više ponoviti, a sjećanje na njega mora biti svojevrsna opomena. Govore su održali predsjednik Židovske vjerske zajednice Aleksandar Srećković, ispred Veleposlanstva države Izrael, zamjenica šefice Misije, konzulica Irit Shneor, izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović te gradonačelnik Grada Krapine, Zoran Gregurović. O svakodnevnom životu Židova u Krapini malo je podataka, rekao je predsjednik Židovske zajednice Bet Israel, Aleksandar Srećković. -Krapinski židovi, slično ostalim hrvatskim Židovima, pokušavali su se uklopiti u hrvatsku sredinu. Nažalost, povijesni događaji su pokazali da su unatoč svemu bili označeni. Društvo je gotovo bez riječi prihvatilo njihov progon i uništenje. Neposredno nakon proglašenja NDH donose se ustaški zakoni sa ciljem, ne samo da bi se Židovima ograničilo sudjelovanje u društvenom životu već su im se uzimala ljudska prava, a na kraju i pravo na život. Gotovo svi Židovi s krapinskog područja su deportirani u logore gdje su likvidirani. Tek ih se nekolicina uspjela spasiti i to odlaskom u partizane. Holokaust nije samo povijest Židova u Europi – to je neizbježna povijest i naroda među kojima se dogodio, pa tako i hrvatskog. Današnje generacije nisu odgovorne za progon i zločine koji su se događali tijekom holokausta, ali su odgovorne kako se upravlja sjećanjima na to vrijeme i kako prihvaćaju vlastitu povijest. Jer od Drugog svjetskog rata, Židovi na ovim prostorima bili su žrtva državne tvorevine kojoj je jedna od temeljnih ideja bila uništenje židovskog naroda. Bilo kakvi sentimenti i opravdanje te tvorevine i pokreta duboko vrijeđaju. Ovdje smo se okupili da bismo na ovaj način ponovno podsjetili i opomenuli. Naša je obveza da nikada ne zaboravimo što je jedan čovjek bio u stanju učiniti drugome uime nekakvih viših ciljeva. Uvijek će opominjati kako se to više nigdje i nikome ne bi ponovilo – rekao je Aleksandar Srećković. Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović rekao je da su Židovi ostavili neizbrisiv trag u krapinskom kulturnom i gospodarskom životu. Spominju se 1875. godine kao prvi vlasnici ugljenokopa u Strahinju, zatim kao direktori tvornice Krapinske tekstilne industrije od 1925. do 1939. godine, a prilikom osnivanja podružnice društva Crvenog križa u Krapini 1885. godine, kao prva predsjednica spominje se Roza Farkaš, čiji su posmrtni ostaci, kao i mnogih drugih, sahranjeni na ovom groblju. Također, Vatroslav Farkaš spominje se kao jedan od osnivača najstarijeg vatrogasnog društva u našoj županiji – DVD-a Krapina. Tridesetih godina prošlog stoljeća u Magistratskoj ulici, uz zgradu gdje je smještena današnja gradska uprava, nalazila se Židovska općina, u kojoj je bila uređena i bogomolja, a zapisano je da su Krapinčani tu zgradu nazivali sinagogom, podsjetio je Gregurović. Skrenuo je pozornost i na činjenicu da, nažalost, prema posljednjem popisu stanovništva, na području Krapine, ali i Krapinsko – zagorske županije, nema pripadnika židovskog naroda.– Jedan od rijetkih znakova da su ovdje nekada živjeli, jest ovo Židovsko groblje, koje je dio našeg Gradskog groblja. Ovo mjesto na kojem stojim danas nije mjesto za velike govore, ali jest za velike misli. Holokaust je jedan od najvećih zločina, ogroman uteg na leđima čovječanstva. On se ne smije zaboraviti. On nas mora učiti da se takvo zlo više nikada ne smije ponoviti. I u našoj biti mora ostati pohranjeno da smo svi jednaki, da smo svi kockice jednog velikog mozaika i da je svaka kockica jednako vrijedna. Istinski želim vjerovati da naš grad počiva na tim temeljima i s tim mislima odajem počast svim nesretno stradalim pripadnicima židovskog naroda, kao i svim nevinim žrtvama stradalim od totalitarnih i zločinačkih režima.-rekao je Gregurović. Nakon održanih govora, Pjevački zbor “Mihael Montiljo”otpjevao je nekoliko židovskih pjesama, a na kraju je molitvu izrekao glavni rabin ŽVZ Bet Israel u Hrvatskoj, dr. Kotel Dadon. Komemoraciji su prisustvovali i Šime Jerčić, ravnatelj Komisije za odnose s vjerskim zajednicama te mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, izaslanik kardinala Josipa Bozanića. Prije samog početka komemoracije učenici OŠ Augusta Cesarca iz Krapine, predali su glavnom rabinu spomenar na povijest života Židova u Krapini, koji su sami izradili.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *