U ritmovima novih popevki održan 29. ZAGORSKI GLAZBENI FESTIVAL – KRIJESNICA 2025.

Hum na Sutli: Završeni radovi na sanaciji klizišta u Rusnici i Grletincu 
10. listopada 2025.
Održano šesto izdanje Humskih dana glume
10. listopada 2025.

U ritmovima novih popevki održan 29. ZAGORSKI GLAZBENI FESTIVAL – KRIJESNICA 2025.

Pod pokroviteljstvom Krapinsko zagorske županije i Grada Krapine u petak je održan 29. ZGF Krijesnica, splet je novih popevki u izvođenju poznatih izvođača, zagorskih sastava i KUD-ova, s kojima je ponovo ispunjena osnovna zadaća očuvanja kajkavskog dijalekta i kulturnog identiteta sjeverozapadne Hrvatske.

Iako, organizator Radio Hrvatsko zagorje Krapina u ovoj festivalskoj večeri nastoji postići zastupljenost svih vidova zagorske glazbe od malih glazbenih sastava violinskih, tamburaških i tzv. alpskog štiha, KUD-ova i mali vokalni sastav, ovogodišnji trend ide u prilog solista i izvođenja zabavne glazbe na kajkavskom. 

Izvedeno je 19 skladbi, a briljantne su bile izvedbe mezosopranistice Lee Lovrenčić koja je izvela skladbu Zakaj tekstopisca Miljenka Hršaka i skladatelja Hrvoja Hrčeka. Zatim, debitantice na festivalu Eme Imper u ljubavnoj baladi Sneg pada, te debitanta na Krijesnici mladog glazbenika Antonia Hranića u pjesmi Vanjkušek koja je autorski prvijenac Gordane Pavlinić. Zanimljivo će stoga biti čuti Antonia i Gordanu u budućim uradcima. Posebne su bile i izvedba Mirele Bačani Đunđek, scenski nastup Sandročke…, a toplu priču o prolaznosti vremena, o važnim trenucima koje ne smijemo propustiti, na pozornicu su nam ponovo donijeli Jesejanci ovog puta, u popevki Premalo je cajta bilo. U nastupu vokalne skupine i glazbenog sastava AKUD-a Žensko kazalište Gornje Jesenje sudjelovali su i glumci sa sjetnim scenskim prikazom, uz nenadmašnu najavu Gordane Maligec.

Ljepotu humskog govora koji je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na Listu zaštićenih kulturnih dobara, dočarale su nam djevojke Ženskog vokalnog ansambla Sotelia, popevkom „Nemoj jeti spat“ koju autorski potpisuje učiteljica Grozdana Drašković, jedna od voditeljica projekta Očuvanja izvornog humskog govora u OŠ Viktora Kovačića Hum na Sutli i članica ansambla.

Neiscrpnu temu ljubavi u svojim su pjesmama opjevali Željko Grozaj, Marko Jašek, Vlado Ferenčak Hamer i Laura Barbara Masnec, Veronika Jambrek i debitantica Monika Habjanec.

Životnu priču o svom djedu donio nam je Andrija Kos, a zanimljiva je bila i popevka o neiscrpnoj tematici Martinja, sada već dobro poznatog sastava Duo pas iz Svete Nedjelje i zasigurno će biti neizostavni repertoar veselica u našim kletima.

O zavičaju pjevali su Srečko Blažičko, Mario Plantak, a toploj zagorskoj gostoljubivosti Robert Svetlačić i Ivica Šeperić.

Od kompozitora brojem skladbi, ali i kvalitetom, istaknuo se dugogodišnji suradnik festivala Andrija Kos, poruka je jasna – od ovog vrsnog skladatelja, iza kojeg je niz uspješnica i koji je surađivao s gotovo svim zagorskim sastavima i solistima, još će biti puno lijepih popevki.

Sve su skladbe snimljene u glazbenim studijima Davora Totovića, Tonija Eterovića, Darka Berovića i Marija Plantaka.

I šećer na kraju, na Krijesnici su i ove godine sudjelovale Krapinske mažoretkinje uz nekoliko plesnih koreografija i dokazale kako se tradicija i moderno mogu ispreplitati.

Na festivalskoj pozornici ove godine bila je postavljena i mala izložba tambura, inače dio zbirke Željka Grozaja koji je publici zanimljivo govorio o njihovoj ulozi u tamburaškom sastavu, svojoj ljubavi prema tamburi i s prijateljima tamburašima pokazao kako tambure zvuče u rukama vrhunskih tamburaša.

Krijesnicu su svojim dolaskom podržali saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović sa zamjenikom Ivicom Hršakom i Predsjednikom gradskog vijeća Ivanom Bajcerom, izaslanica župana njegova zamjenica Jasna Petek i predsjednica općinskog vijeća Općine Đurmanec Ivančica Hrček.

Sve češće našu županiju predstavljamo na sajmovima, u raznim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu. U svim tim prigodama ukupne promidžbe – umjetnosti, kulture, gastronomije, gospodarstva i svih ostalih oblika turističke ponude uvijek je prisutna i glazba. I s ove Krijesnice imat će se što zasvirati… a glazbena produkcija kajkavskog govornog područja bogatija je za popevke 29. ZGF Krijesnica i spremno se zakoračilo u treće desetljeće.

Comments are closed.