Premijer Andrej Plenković jučer je u Varaždinu predsjedao četvrtim sastankom Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te predsjednikom saborskog Odbora za lokalnu (regionalnu) samoupravu. Premijer je sa županima razgovarao o poticanju razvojne uloge jedinica područne samouprave, ali i putem svojih ministara predstavio nove zakonske okvire kojima se nastoje riješiti aktualna pitanja u različitim resorima. Premijer je naglasio da se ovaj format sustavnog, strukturiranog i redovitog dijaloga između Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave pokazao izrazito korisnim i dobrim te je znatno pridonio dinamici i sadržaju suradnje između svih resora u Vladi i Vlade u cjelini sa svim dijelovima Hrvatske te se u potpunosti uklopio u politiku ove Vlade i racionalan odabir zajedničkoga rada na ravnomjernom regionalnom razvoju Hrvatske. Okosnica sastanka bile su četiri teme važne za sve krajeve Hrvatske. O korištenju sredstava u cestovnom sektoru govorio je ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković, a izmjene i dopune Zakona o sustavu državne uprave predstavio je ministar uprave Lovro Kuščević. Naveo je da nova zakonska rješenja donose promjene u sustav županijske administracije i urede državne uprave po županijama. Ministar financija Zdravko Marić prezentirao je ključne smjernice vezane uz zajedničke aktivnosti usmjerene pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje 2021–2027.Uoči nove financijske perspektive koja čeka Europu nakon 2020. godine, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac predstavila je nove instrumente i mehanizme za jačanje regionalne i teritorijalne suradnje te za bolju iskorištenost sredstava iz EU fondova i drugih izvora financiranja.
Na sastanku u Varaždinu sudjelovao je i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar koji je upozorio na problem s financiranjem vlastitog udjela u europskim projektima, s čime se trenutno suočava Krapinsko-zagorska županija, a što uskoro čeka i druge hrvatske županije. “Za pravo iskorištavanje ulaska Hrvatske u Europsku uniju i povlačenje velikih sredstava iz europskih fondova, županije moraju projektirati velike projekte. Kako bi mi to mogli moramo imati sigurnost da te projekte možemo financirati, a momentalno tu sigurnost nemamo. Ovo je stvarnost i zato svi zajedno hitno moramo pronaći način kako najbolje iskoristiti trenutnu financijsku omotnicu, a onda i kako se postaviti na narednu. Krapinsko-zagorska županija se, kako bi do kraja isfinancirala projekte za koje su nam odobrena bespovratna sredstva, zadužila za 22 milijuna kuna dugoročno i 20 milijuna kuna kratkoročno. Ako se ne promijene uvjeti sufinanciranja mi se jednostavno više nećemo prijavljivati na nove natječaje, a Hrvatska neće povući ogromne iznose iz fondova Europske unije” – naglasio je župan Kolar i nabrojio samo neke od projekata koje je Krapinsko-zagorska županija uspješno prijavila na europske fondove.