Danas se slavi dan Svetog Martina, poznat po pučkim običajima kada se diljem Slovenije i Hrvatske, naročito sjeverozapadnog dijela Hrvatske obilježava prelazak iz mošta u vino. Sveti Martin katolički je svetac koji je prema legendi umro 11. studenog 397. godine, a obzirom na njegovu humanosti i dobrotu tijekom života na njegovu pogrebu okupio se velik broj ljudi kojima je Martin pomogao. Tom prilikom pilo se mlado vino, a da bi se sačuvala uspomena na Svetog Martina, godinu dana kasnije, 11. studenog ponovo je došlo do okupljanja te je tako prema legendi Sveti Martin postao simbolom sezone kada vino sazrijeva, a poljoprivredna godina privodi se kraju. Iako je teško odrediti točnu godinu, ceremonija krštenja mošta u Krapini datira s početaka 20. stoljeća, tijekom kojeg se održavala s prekidima, te je u osamdesetim godinama prvi puta izvedeno javno krštenje mošta. Martinjske spelancije jedne su od rijetkih ceremonija koje se mogu pohvaliti svojedobnim održavanjem u krapinskoj festivalskoj dvorani, no kako ističe Drago Kozina, ovaj običaj u posljednje vrijeme podosta se komercijalizirao, te ljudi posjeduju vlastite kleti u kojima sami upriličuju obred krštenja mošta. Kompletan „scenarij“ ovog obreda može se pronaći i u Krapinskom vandrčeku kao i knjizi „Za dobru volju“ čiji autor jest Drago Kozina koji je znanja stečena usmenom predajom pretočio na papir i time uvelike doprinio očuvanju tradicije martinjskih spelancija na krapinski način. Sama ceremonija krštenja mošta veoma je interesantna, a ona krapinska se sve više razvija iz godine u godinu. „Kroz godine smo nastojali nadopuniti i ostaviti svoj trag u ovoj ceremoniji budućim generacijama koje će proučavati naše običaje i isto tako dati svoj doprinos očuvanju obred krštenja mošta živim. „ – rekao je Drago Kozina dodajući kako je mošt nakon ponoći postao mladim vinom, a tradicionalno se u Zagorju za spomendan Svetog Martina jedu jela poput sušenog mesa, guske s mlincima, zelja i ostalih specijaliteta iz obiteljskih kuhinja.