JUBILARNA 30. KRIJESNICA: Tri desetljeća očuvanja kajkavske popevke i zagorske tradicije proslavljeno u Krapini

U Oroslavju otvoren Dispanzer za ranu intervenciju u djetinjstvu
12. listopada 2026.

JUBILARNA 30. KRIJESNICA: Tri desetljeća očuvanja kajkavske popevke i zagorske tradicije proslavljeno u Krapini

Festivalska dvorana u Krapini u petak 9. listopada, bila je središte proslave velikog jubileja – 30. obljetnice Zagorskog glazbenog festivala Krijesnica. Ova značajna manifestacija, koja već tri puna desetljeća uspješno njeguje zagorsku tradicijsku glazbu i kajkavsku riječ, održana je u organizaciji našeg radija, te pod visokim pokroviteljstvom i uz podršku Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.

Središnji festivalski program donio je niz novih kajkavskih skladbi, a slavljenička atmosfera privukla je brojnu publiku.

Spoj generacija i promocija zagorskih izvođača

Ovogodišnje izdanje Krijesnice ponudilo je publici jedinstven glazbeni spoj generacija. Na festivalskoj pozornici nastupila su legendarna imena zagorske estrade, popularni sastavi, ali i sasvim nova, talentirana debitantska imena.

U programu su sudjelovali: Dario Klarić, Veronika Jambrek, Špiro Vladislavić, Zvonimir Gažić, Elena, Lenče Rihtarec, Srečko Blažičko, Dupli pas, Vlado Ferenčak Hamer, Carpona Band, Božek Meštrović, Duša Zagorja, Miroslav Petrac, Jerry Grcevich i Plahutari, Andrija Kos, Ellen Bogović, Oliver Korade, Mirela Bačani Đunđek, Željko Grozaj te Krapinske mažoretkinje.

Kroz festivalski program zabilježene su brojne emotivne, ali i humoristične priče iza novih popevki. Trenutak po kojem će se ovogodišnja Krijesnica pamtiti zasigurno je nastup tamburaškog virtuoza iz Pennsylvanije (SAD) Jerry Grcevicha i Plahutara. Očarao je publiku svojom čuvenom dobrom desnom rukom na primu, izvedbom skladbe Gda se vrnem (tekst Neda Zuban), koja simbolizira njegov osobni povratak korijenima.

Istinski heroj i prva pomoć ovogodišnjeg festivala bio je Željko Grozaj koji je prvo bez razmišljanja uskočio umjesto spriječenog kantautora Ivice Šeperića, te otvorenog srca otpjevao njegovu pjesmu Naj se srameti, poslavši snažnu poruku o očuvanju korijena. U službenom dijelu programa zatvorio je krug svojom vlastitom pjesmom Roža moja črlena.

Poznati franjevac, Fra Miroslav Petrac rodom iz Međimurja, koji trenutačno službuje u Osijeku, nastupio je kao poseban debitant s domoljubnom popevkom Moja domaja. Tekst pjesme potpisuje cijenjena liječnica i pjesnikinja dr. Nada Jačmenica iz Svetog Križa Začretja.

Vlado Ferenčak Hamer i Carpona bend kao prekaljeni veterani koji su nastupali na prvim izdanjima festivala, a iduće godine slave 35. obljetnicu djelovanja, ove su godine odlučili ići kontra vjetra. Predvođeni frontmenom Hamerom, umjesto tradicionalnih instrumenata donijeli su moderniji, čvršći pop-rock zvuk s naglašenim gitarama i ritmom bubnjeva u pjesmi Oprosti mi.

Poznati glazbenik iz Mača, Božek Meštrović, koji je čitavu karijeru posvetio tradicionalnim polkama i valcerima, izveo je pjesmu Zagorje ti si moj raj. Meštrović je poslao važnu poruku da su godine samo broj, te istaknuo kako je najveća vrijednost Krijesnice njezina opuštenost i zajedništvo bez natjecanja.

Andrija Kos, kantautor i autor nekoliko festivalskih pjesama, pred publiku je izašao s mikrofonom u ruci i s neizmjernim ponosom izveo optimističnu skladbu Dobri ljudi.

Ellen Bogović najmlađa sudionica ovogodišnjeg festivala, mlada gimnazijalka iz Klanjca, stigla je u Krapinu nakon uvjerljive dvostruke pobjede (i žirija i publike) na festivalu Prvi glas Zagorja u Svetom Križu Začretju. Njezina zrela i emotivna interpretacija balade Za kaj sve lepo prejde ostavila je publiku bez daha.

Mirela Bačani Đunđek predstavila se u potpuno novom i neočekivanom svjetlu. Prekrasni duet Zagorska ljubavna pjesma, zbog spriječenosti partnera, izvela je besprijekorno sama.

Oliver Korade izveo je duboko proživljenu ljubavnu baladu Još me zbudiš.

Pravu glazbenu razglednicu posvećenu zavičaju sa skladbom Bregi zeleni i dragi naš Kaj, za koju stihove potpisuje pjesnikinja Vanja Petak Zagorka, a glazbu i aranžman Ivica Horvatić, donijela je Elena.

Festival je ponudio i pjesme koje na poseban način čuvaju stari, izvorni govor, te donose prepoznatljiv domaći humor: Skladba zagonetnog naslova Piširitki su ocveli privukla je veliku pozornost publike. Autor teksta, gospodin Maksimilijan Herceg, podsjetio je na zaboravljeni, stari pučki naziv za neven, kadificu i posljednje cvijeće koje cvate tik prije zime. Izvedbu je svojom plesnom čarolijom na pozornici upotpunio plesni par Josip i Ružica Šafranec.

U programu je odjeknula i jedna duboko emotivna, priča rođena u hodnicima i eteru Radija Hrvatsko zagorje Krapina. Pjesma autorice Gordane Pavlinić radijske voditeljice, dobila je raskošno festivalsko odijelo zahvaljujući aranžerima Robertu Mihoviliću i Marku Majiću, a na pozornici ju je predivnim glasom oživjela posebna gošća iz Međimurja Lenče Rihtarec.

Jedan od umjetničkih iskoraka večeri donio je kantautor koji je umjesto dosadašnjih šansona na krapinsku pozornicu donio pravu romansu. Skladbu pod nazivom Sokla tekstualno potpisuje sam izvođač, dok je za izvrsnu glazbu i aranžman zaslužan Darko Berović.

Za dozu domaćeg humora i rock ‘n’ roll duha pobrinula se ekipa iz Svete Nedelje. Izveli su šaljivu ljubavnu priču namijenjenu generaciji 50 i 60 plus o starijem gospodinu koji je, kako bi u posjet udovici stigao što tiše i ne primjetnije, svoj glasni auto zamijenio autom na struju.

Ponos organizatora i čestitke dužnosnika

Direktorica Radija Hrvatsko zagorje Krapina, Tanja Gregurović, koja je uz festival od samoga početka, izrazila je ponos i zahvalnost svima koji su ugradili svoj rad u dugovječnost ovog projekta:

– Lijep je osjećaj nakon 30 godina vidjeti punu dvoranu i slaviti ovaj veliki jubilej. Krijesnica je prerasla u nešto puno veće od obične glazbene manifestacije – postala je naša tradicija, čuvar naših običaja i riznica najljepših uspomena. Hvala autorima, izvođačima i našim vjernim slušateljima koji drže ovu iskru živom.

Prije samog početka festivalskog koncerta svoja su razmišljanja o ovoj priredbi izrazili i predstavnici pokrovitelja.

Izaslanica župana i pročelnica Krapinsko-zagorske županije, Martina Gregurović Šanjug, naglasila je važnost očuvanja tradicijskog izričaja koji u suvremenom društvu biva sve više potisnut, te je potvrdila da će Županija i u budućnosti nastaviti pružati čvrstu podršku festivalu.

Uime Grada Krapine, zamjenik gradonačelnika Ivica Hršak, istaknuo je kako Krapina s ponosom nosi status središta kajkavske popevke prije svega zahvaljujući Krapinskom festivalu, koji je postao simbol grada, ali i Hrvatskog zagorja. Na to se nadovezuje i festival Krijesnica, koja zauzima posebno i važno mjesto u kulturnom i glazbenom životu Krapine. Hršak je naveo i kako pokrenuti nešto u današnje vrijeme nije jednostavno, a kada se to uspije održati punih 30 godina, onda možemo govoriti o velikom uspjehu. – Festival Krijesnica već punih 30 godina čuva našu zagorsku popevku, naš kaj. Istodobno pruža priliku mladim autorima i izvođačima da nastupaju na ovoj prekrasnoj festivalskoj pozornici. Tijekom ovih 30 godina nastupala su i brojna poznata imena s hrvatske estrade, no, ono što je još važnije i na što se stavlja naglasak jesu naši lokalni autori i izvođači, ljudi kojima glazba nije profesija, nego se njome bave amaterski u slobodno vrijeme. Mislim da je upravo to najveća vrijednost ovog festivala – istaknuo je zamjenik gradonačelnika.

Ivan Bajcer, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krapine, dodao je kako je festival velika stvar za cijelo Zagorje, jer svake godine iznova obogaćuje kulturnu baštinu s novim pjesmama koje ostaju u nasljeđe budućim generacijama.

Inače, slavljenički program u Krapini započeo je već u četvrtak, 1. listopada, kada je u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Krapina otvorena izložba fotografija krapinskih veduta pod nazivom Foto popevke autora Matije Miklaužića, što je poslužilo kao savršen vizualni uvod u ovogodišnju jubilarnu večer.

Trideseta Krijesnica još je jednom dokazala da je neizostavan stup očuvanja kajkavskog identiteta, poslavši iz Krapine glasnu i jasnu poruku: Neka se naš kaj daleko čuje!

Odgovori